Što donosi nova europska Uredba za smanjenje emisija metana

U zadnjih nekoliko godina, Europska unija (EU) postavila je ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se borila protiv klimatskih promjena, a nedavno je na snagu stupila i nova europska Uredba o metanu. 

Metan (CO4), druga najvažnija komponenta prirodnog plina, odmah je iza ugljikova dioksida (CO2) prema ukupnom doprinosu klimatskim promjenama. Kao takav, odgovoran je za otprilike trećinu trenutačnog klimatskog zagrijavanja. Osim što pridonosi globalnom zagrijavanju, metan također ima kraći životni vijek od CO2, ali apsorbira mnogo više energije u atmosferi, što predstavlja opasnost ne samo za klimu, već i za kvalitetu zraka na površini Zemlje. 

Prema IPCC-u, u stogodišnjem vremenskom okviru, metan ima 29,8 puta veći potencijal za globalno zagrijavanje od ugljikova dioksida, dok je u dvadesetogodišnjem razdoblju njegova snaga 82,5 puta veća. 

Energetski sektor u EU, odgovoran za 19 % emisija metana, ima najveći potencijal za brzo, djelotvorno i troškovno učinkovito smanjenje.

Kao tržišni lider, tvrtka Macel Plin aktivno sudjeluje u inicijativama koje podržavaju ove ciljeve, pružajući inovativna i cjelovita rješenja koja pomažu industriji nafte i plina da postigne održivu budućnost.

​​Koji su glavni izvori emisija metana?

Iako je sektor opskrbe energijom ostvario značajna smanjenja emisija u posljednje vrijeme, on i dalje ostaje najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU, s udjelom od otprilike 27 posto u 2022. godini. Prati ga sektor prijevoza s gotovo četvrtinom ukupnih emisija te godine. Emisije CO2 iz cestovnog prijevoza iznosile su više od 750 milijuna metričkih tona (MtCO2) u 2022. godini.

Prema platformi Statista, u 2022. godini ukupne neto emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile su se za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja ukupno smanjenje od otprilike 31 % u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Jedan od najvećih čimbenika za ova smanjenja bio je prijelaz na čišće izvore energije, što je rezultiralo smanjenjem emisija u sektoru opskrbe energijom za više od 40 posto od 1990. godine. 

Zašto moramo smanjiti emisije metana?

1. Utjecaj stakleničkih plinova: Metan je izuzetno snažan staklenički plin, s više od 80 puta većom sposobnošću zagrijavanja od CO2 tijekom 20 godina. Smanjenje emisija metana može znatno usporiti globalno zagrijavanje.
2. Postizanje klimatskih ciljeva: Brzo smanjenje emisija metana ključno je za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine, a to je posebno ograničavanje globalnog zagrijavanja na ispod 2°C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje (mjerenja između 1850. do 1900.), po mogućnosti do 1,5°C. 
3. Kvaliteta zraka i javno zdravlje: Smanjenje emisija metana poboljšava kvalitetu zraka i smanjuje rizik od respiratornih problema i drugih zdravstvenih tegoba.
4. Ranljivost i izloženost ekosustava ljudi: Smanjenjem emisija metana smanjuju se rizici od ekstremnih vremenskih događaja, poremećaja u opskrbi hranom i vodom te prijetnje bioraznolikosti.
5. Prijelaz na čistu energiju: Smanjenje emisija metana iz energetskog sektora ključan je dio prijelaza na obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju energetskog sektora.

KPPP: Novi standard za ekološki odgovorne industrijske prakse 

KPPP je kompresorska jedinica za prepumpavanje prirodnog plina. Riječ je o potpuno integriranom sustavu smještenom na čvrstoj čeličnoj konstrukciji na poluprikolici te predstavlja vrhunsko rješenje za rukovanje prirodnim plinom. Njegov “plug-and-play” dizajn i napredni sustav za prepumpavanje plina povećavaju operativnu učinkovitost. 

Prirodni plin, koji se ispušta iz plinovoda tijekom održavanja, popravaka ili građevinskih radova, ne ulazi u atmosferu. Umjesto toga, uz pomoć kompresorske jedinice prenosi se u isti ili susjedni cjevovod.

Prednosti KPPP-a:

• Smanjeni ugljični otisak
• Zaštita okoliša
• Mobilnost; mogućnost pristupa teže dostupnim lokacijama
• Minimizira gubitke plina
• Ekonomska ušteda
• Nisu potrebni vanjski izvori napajanja

EU strategija za smanjenje emisija metana

U studenom 2023. Europska unija postigla je privremeni sporazum o novoj EU Uredbi o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru. Europska uredba je prvi put predložena u prosincu 2021. kao dio paketa Fit-for-55, nakon usvajanja EU Strategije za metan 2020. godine.

Uredba sadrži sljedeće ključne mjere za minimiziranje ispuštanja metana u operacijama fosilnih goriva unutar EU-a:

• Obvezni zahtjevi za mjerenje, izvještavanje i verifikaciju (MRV) emisija na razini izvora, uključujući neoperativne imovine. 
• Obvezno otkrivanje i popravak curenja opreme za sve naftne i plinske objekte.
• Zabrana rutinskog ispuštanja i flaringa u naftnom i plinskom sektoru te ograničenje nerutinskog ispuštanja i flaringa zbog sigurnosnih opasnosti ili kvara opreme. 
• Obveza ažuriranja inventara, praćenje emisija metana i planovi za zatvorenu, neaktivnu i napuštenu imovinu.
• Ograničenje ispuštanja iz termalnih rudnika ugljena počevši od 2027., s pooštrenjem ograničenja od 2031. godine.

Nova eurospka Uredba o metanu 

Prva pravila Europske unije za smanjenje emisija metana iz energetskog sektora u Europi i globalno postala su zakonodavna. Ova mjera predstavlja korak naprijed u provedbi Europskog zelenog plana i plana REPowerEU. Ovime se naglašava predanost Europe u borbi protiv štetnih emisija na domaćoj i međunarodnoj razini.

S obzirom na to da Europa uvozi velik dio fosilnih goriva koje troši, europska uredba će također doprinijeti smanjenju emisija metana iz uvezenih fosilnih goriva. Uredba postupno uvodi strože zahtjeve kako bi se osiguralo da izvoznici primjenjuju iste standarde praćenja, izvještavanja i provjere kao i gospodarski subjekti unutar EU-a.

Novim pravilima od Komisije se zahtijeva uspostava alata za praćenje globalnih izvora emisija metana. Za pružanje informacija o veličini, pojavi i lokaciji izvora s visokim emisijama metana, bilo unutar EU-a ili izvan njega, koristit će se satelitski podaci.

Konkretne mjere

Prema novoj uredbi, industrija fosilnog plina, nafte i ugljena u Europi mora mjeriti, pratiti, izvještavati i provjeravati svoje emisije metana prema najvišim standardima praćenja te poduzimati mjere za njihovo smanjenje.

Od operatera plina, nafte i ugljena u EU zahtijeva se da smanje i prekinu rutinski flaring kada je to moguće izbjeći te da smanje ispuštanje metana u slučajevima hitnih situacija, tehničkih kvarova ili iz sigurnosnih razloga.

Prednosti i izazovi

Prednosti ovih regulacija su višestruke. Smanjenje emisija metana može značajno doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Također, smanjenje gubitaka plina kroz curenja može rezultirati ekonomskim uštedama za kompanije.

Međutim, provedba ovih mjera nije bez izazova. Troškovi implementacije novih tehnologija i postupaka mogu biti visoki, posebno za manje kompanije. Također, potrebna je suradnja između različitih dionika, uključujući vlade, industriju i nevladine organizacije, kako bi se osiguralo učinkovito provođenje regulacija.

Obveze za naftni i plinski sektor

Europski operateri nafte i plina morat će slijediti nove zahtjeve za mjerenje, izvještavanje i verifikaciju emisija metana. To uključuje primjenu mjera za smanjenje metana otkrivanjem i popravljanjem curenja, s različitim učestalostima ovisno o vrsti curenja i komponentama. Također će morati zaustaviti rutinski flaring (ispuštanje plina je dopušteno pod specifičnim okolnostima). 

Europska Uredba predviđa sljedeća pravila:

• Praćenje, izvještavanje i verifikacija

Praćenje, izvještavanje i verifikacija (MRV) uključuju mjerenje emisija metana, prikupljanje i komunikaciju tih podataka, dok verifikacija osigurava točnost i pouzdanost prijavljenih informacija putem neovisnih procjena i procesa validacije.

• Otkrivanje i popravak curenja metana

Ovo uključuje identificiranje i popravljanje neplaniranih propuštanja. Proces ima za cilj rješavanje i smanjenje curenja, primjerice iz plinske infrastrukture.

• Ograničenja rutinskog ispuštanja i spaljivanja plina

Rutinsko ispuštanje i spaljivanje plina (RVF) uključuje namjerno ispuštanje metana u atmosferu. Ispuštanje izravno otpušta metan, dok ga spaljivanje pretvara u ugljični dioksid (CO2). Ove prakse fosilne tvrtke opravdavaju sigurnosnim, operativnim ili regulatornim razlozima.

• Zatvorena, neaktivna, privremeno zatvorena i napuštena imovina

Nakon 12 mjeseci od stupanja na snagu europske Uredbe, države članice trebaju javno dostupnim učiniti inventar svih evidentiranih neaktivnih bušotina, privremeno zatvorenih bušotina te trajno zatvorenih i napuštenih bušotina. Inventar se zatim mora redovito ažurirati. Dokaz o nepostojanju emisija metana trebao bi biti dostupan za bušotine trajno zatvorene i napuštene prije manje od 30 godina i, gdje je dostupno, za ostale bušotine.

Tvrtke moraju dostaviti izvještaje unutar 18 mjeseci za operativne imovine i 30 mjeseci za neoperativne imovine, uključujući sljedeće informacije:

• vrsta i lokacija izvora emisije
• podaci po detaljnom tipu izvora emisije, u tonama metana i tonama ekvivalenta CO2
• detaljne informacije o metodologijama kvantifikacije
• sve emisije metana za operativne imovine
• podaci o udjelu vlasništva i emisijama metana iz neoperativnih imovina pomnoženih s udjelom vlasništva
• popis entiteta s operativnom kontrolom nad neoperativnim imovinama

Inicijative u Sjedinjenim Američkim Državama 

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) planira implementirati slične inicijative i za kontrolu emisija CO2. Nedavno je predložila uvođenje naknada za proizvođače nafte i plina radi kontroliranja emisija metana, koji čine oko trećine stakleničkih plinova. Prema ovom prijedlogu, naknada bi iznosila 900 dolara po metričkoj toni. Dodatni plan je postupno povećanje na 1.500 dolara po toni do 2026. godine.

U rujnu 2021. Europska unija i Sjedinjene Američke Države najavile su Global Methane Pledge. Riječ je o Inicijativi za smanjenje globalnih emisija metana za 30 % do 2030. godine u svim sektorima koji proizvode metan, u odnosu na razine iz 2020. godine. Ova inicijativa predstavljena je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 26) u studenom 2021. u Glasgowu. Više od stotinu zemalja pristalo je podržati ovaj cilj, koji obuhvaća gotovo polovicu globalnih antropogenih emisija metana. 

Zaključak

Europska uredba za smanjenje emisija metana u industriji nafte i plina predstavlja važan korak u borbi protiv klimatskih promjena. Iako izazovi postoje, prednosti za okoliš i ekonomiju su značajne. S kontinuiranim naporima i suradnjom na globalnoj razini, ove mjere mogu doprinijeti održivijoj i čišćoj budućnosti.

Uspjeh ovih regulacija ovisit će o spremnosti industrije na prilagodbu i inovacije, kao i o učinkovitosti provedbe i nadzora od strane regulatornih tijela. EU nastavlja raditi na poboljšanju ovih mjera kako bi osigurala da Europa ostane predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Pridružite nam se u stvaranju čišće i održive budućnosti. Kontaktirajte nas i saznajte više o našim inovativnim rješenjima koja aktivno sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena.